Srednja strukovna škola

Posjet muzeju

28. rujna je u Šibeniku povodom Dana Grada i blagdana zaštitnika sv. Mihovila koji se obilježava dan iza, 29. rujna, u nazočnosti ministrice kulture Andree Zlatar Violić i predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, otvoren stalni postav Muzeja grada Šibenika.

Dva tjedna nakon toga naši drugaši agroturističkog usmjerenja predvođeni profesoricom povijesti Sinevom Paić su otišli u posjetu muzeju, a jedna od učenica je napisala izvještaj o toj posjeti.

16.10.2012. pod vodstvom  nastavnice iz  povijesti Sineve Paić  posjetili smo novootvoreni stalni postav Muzeja grada Šibenika koji se nalazi u Kneževoj palači. Vodič nas je proveo kroz najbitnije dijelove povijesti Šibenika.
U prvom dijelu izložbenog prostora koji obuhvaća razdoblje od neolitika pa do dolaska Hrvata  nalaze se arheološki ostaci s pedesetak lokaliteta koji obuhvaćaju područje Šibenika i okolice.
Na ulazu prvog kata  nalazi se preslik isprave hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. godine, i tako započinje priča o nastanku grada i njegovom razvoju podno tvrđave sv.Mihovila. Zatim  se nižu najvažniji događaji, dokumenti i spomenici iz vremena hrvatskih kraljeva i rijetki sačuvani primjerci romaničke umjetnosti 13.st.
Audiovizualnom prezentacijom je dočarano razaranje Šibenika 1378.g. kada je mletački admiral Vettor Pisani porušio i zapalio grad.
Novo razdoblje donosi prijelomna 1412.g. i pad Šibenika pod vlast Venecije. 15. stoljeće je i zlatno doba umjetnosti, osobito graditeljstva u Šibeniku. Izloženi su kameni ostaci koji uokviruju središnju temu ovog dijela stalnog postava – Katedralu sv. Jakova,  ujedno najznačajniji primjer gotičko-renesansnog graditeljstva u Hrvatskoj. Katedrala se od 2000. g. nalazi na popisu UNESCO-a, tj. popisu svjetske kulturne baštine.
Drugi kat započinje prikazom najboljih predstavnika barokne sakralne i profane arhitekture.
Središnji dio drugog kata posvećen je znamenitim Šibenčanima, pripadnicima humanističkog kruga po kojem se Šibenik isticao među gradovima Mletačke Dalmacije. Multimedijskom prezentacijom predstavljene su povijesne orgulje, od kojih je u Šibeniku sačuvano čak šest.
Drugi dio drugog kata je  posvećen temi dugotrajnih ratova s Turcima (16. i 17.stoljeće) uz koju su priložene snimke, makete i tlocrti  šibenskih protuturskih fortifikacijskih objekata. U malom prostoru ispod stubišta postavljen je kratki igrani film o stradanju građana zaraženih  kugom koja je poharala Šibenik 1649. g. neposredno nako teške obrane grada od posljednjeg osmanlijskog napada.
Izložba obuhvaća povijesne događaje do 1797.g. kada završava dugi period Mletačke uprave, nakon čega u Šibeniku  započinje građanski život 19.st.